Poupa $640,000 Atu Bele Reforma Lalais, Hakarak Kopia?

Category: Ekonomi | Posted date: Minggu, 28-Jul-2024 20:36 | Posted by: Ugu



Helotimorleste- Mane japunés ida foin lalais ne'e halo internet hakfodak hafoin fó sai katak nia konsege poupa 132 millaun yen ($640,000) iha dékada rua ikus ne'e ho objetivu atu reforma antesipada hosi nia serbisu ne'ebé estresante.

Mane ho tinan 45, ne'ebé seidauk fó sai nia naran, fó sai iha mídia sosiál katak ikusmai nia hetan ona Independénsia Finanseira no konsege Reforma Antesipada, tanba dedika tinan ruanulu no fulan sanulu ikus ne'e ba objetivu ida-ne'e.

Baca juga: Fuuk Hahú Monu Kuidadu ho Kalvísia: Fatór Jenétiku sira no Oinsá atu Ultrapasa Sira

Iha inísiu dékada 2000, nia hetan serbisu ida ne'ebé estavel maibé ezijente tebes, iha ne'ebé dala barak husu nia atu serbisu oras liu to'o liu meia-noite. Ho saláriu besik millaun lima yen ($32,000) kada tinan, nia deside atu poupa osan barak liután atu nune'e nia bele reforma sedu, maski nia serbisu estresante.

Atu atinji nia alvu poupansa nian, mane ida-ne'e muda nia estilu moris maka'as. Nia husik nia apartamentu ne'ebé nia aluga hodi hela iha dormitóriu empreza nian ne'ebé modestu ne'ebé nia folin de'it 30,000 yen ($190) kada fulan.

Baca juga: Kauza sira husi Dependénsia ba Jogu Online: Ameasa Sériu ida ba Saúde Mentál no Finansas

Envezde sosa sasán sira no mobiliáriu, nia buka ema seluk nia sasán sira ne'ebé soe tiha ona. Nia mós nunka uza ar-kondisionadu iha tempu bailoron no uza de'it manta no hena atu manas nia-an iha tempu bailoron.

Ninia padraun han nian mós muda maka'as. Iha foto sira ne'ebé nia fahe iha mídia sosiál, bele haree katak nia hahán barak liu kompostu hosi foos tunu no ai-fuan ka modo ki'ik sira. Iha loron sira ne'ebé susar tebes, nia jantar kompostu husi hemu enerjétiku simples ida.

Hanesan ema Japaun sira seluk ne'ebé maka ladún di'ak, mane ida-ne'e uza kupon ho deskontu hodi hetan produtu sira ne'ebé baratu liu. Atu diverte nia an ho folin baratu, nia pasa nia kalan sira iha dormitóriu hodi haree filme sira ho tema prizaun nian no piada katak nia moris hanesan ho dadur ida nian.

Iha inísiu tinan ida-ne'e, hafoin liu dékada rua hosi frugalidade, mane ne'e fó sai katak nia atinji ona nia objetivu poupansa nian ho 132 milloens yen ($640,000), ne'ebé permite nia atu reforma antesipada.

Ninia esperiénsia úniku mós inspira nia atu hakerek livru ida kona-ba atinjimentu Independénsia Finanseira, ne'ebé hatudu lukru no ajuda nia reforma antes liu fali planu.

Baca juga: Kauza sira husi Dependénsia ba Jogu Online: Ameasa Sériu ida ba Saúde Mentál no Finansas

Maibé, mane ne'e nia mehi atu reforma sedu bele la dura kleur tanba depresiasaun maka'as hosi yen dezde inísiu tinan nian. "Karik yen kontinua depresia, ha'u sei nunka hetan liberdade finanseira", nia hatete. "Saida maka ha'u serbisu durante tinan 21 ne'e? Ne'e hotu ba buat ida, ne'e trájiku tebes."

Mane nia esperiénsia sai viral iha Japaun no Xina, no hetan resposta oioin hosi internauta sira. Balun sente impresionadu ho nia determinasaun no rezisténsia, enkuantu sira seluk hakfodak ho nia estilu moris no bolu ida-ne'e hanesan milagre ida katak nia la moras tanba nia dieta ne'ebé ladi'ak.

"Nia moris triste tebes," ema ida hakerek. "Nia rendimentu la ki'ik iha Japaun. Se nia investe iha osan-mean envezde poupa de'it, nia sei la lakon buat barak."***