Timor Leste Hanesan Prova Klaru Katak Luta No Negosiasaun Mak Bele Lori Ukun Rasik An

Category: Nasional | Posted date: Sabtu, 31-Aug-2024 08:45 | Posted by: Ugu



HeloTimorLeste- Timor Leste nia ukun an nudar vitoria boot ba mundu, tamba prova katak konflitus bele resolve liu husi dialogu no negosiasaun.

Ida Ne’e Hato’o Husi Sekretariu Jeral Nasoens Unidas, Antonio Guterres, Iha Aniversariu Ba dala 25 Votasaun Ne’ebe Determina Destinu Nasaun Ida Ne’e Haketak Husi Indonezia.

Iha loron-sesta, marku istóriku monumentál ida-ne'e sei komemora ho silénsiu minutu ida hodi fó onra ba sira ne'ebé mate iha luta ba independénsia.

Baca juga: Logo dan Moto untuk Kunjungan Paus Fransiskus ke Asia dan Oceania, Termasuk Timor Leste

La’ós ne’e de’it, desfile magnífiku ida sei liu hosi kapitál Dili, akompaña ho diskursu sira hosi Primeiru-Ministru Xanana Gusmao no Prezidente Jose Ramos-Horta, figura sentrál rua iha movimentu ukun rasik-an Timor Leste nian.

“Ita sei la haluha povu timoroan nia korajen ne’ebé estraordináriu iha nia luta. “Sira ne’e figura barani ne’ebé brani sakrifika buat hotu hodi hetan ukun rasik-an,” dehan Guterres ho respeitu boot iha parlamentu Timor Leste nia oin.

Iha pájina Reuters, Guteres subliña mós katak Timor Leste, maski hetan apoiu barak hosi ONU, fó mós lisaun folin-boot barak ba mundu.

Baca juga: José Ramos-Horta Hateten Timor Leste Bele Sai Armajen Ba Merkadu Sudeste Aziátiku

Guterres hatutan liu tan katak dialogu ne’ebe media husi ONU iha Timor Leste ne’e ezemplu klaru katak mundu bele aprende oinsa konflitu sira bele rezolve ho dame liu husi meza negosiasaun. La’os de’it simu ajuda, Timor Leste mós dezenvolve sai nasaun ne’ebé kontribui ba pás mundiál, liuhusi haruka pesoál ba misaun manutensaun pás ONU nian, inklui iha Sudaun Súl.

Nasaun illa ki’ik ida, Timor Leste ofisialmente hetan independénsia iha tinan 2002, hafoin votasaun istóriku ida iha tinan 1999 ne’ebé superviziona diretamente hosi ONU. Liu 78% povu Timor Leste mak vota ba ukun an husi Indonesia iha momentu ne’eba.

Baca juga: Mari Alkatiri: Timor Leste Seidauk Prontu Atu Adere ba ASEAN

Maibé, vitória ne'e la'ós mai lahó sakrifísiu. Milísia pró-Jakarta sira halo violénsia brutál hafoin votasaun, estraga infraestrutura sira no kauza ema rihun ida resin mate, haktuir hosi dadus ONU nian. Ida ne’e hanesan kapítulu nakukun ida iha istória Timor Leste nian, ne’ebé okupa husi Indonézia dezde tinan 1975, no antes ne’e iha ukun koloniál Portugés nia okos.

Luta ne’e lidera husi Xanana Gusmao, ne’ebé tuir mai sai nu’udar prezidente dahuluk ba Timor Leste hafoin ukun an. Xanana, ne’ebé mós lidera rezisténsia ba okupasaun brutál Indonézia nian, hetan kaer no dadur hosi Indonézia iha tinan 1992.

Entretantu, Jose Ramos-Horta, ne’ebé hala’o knaar nu’udar ministru Negósiu Estranjeiru iha ezíliu, hetan prémiu Nobel ba Pás iha tinan 1996 tanba nia esforsu hodi hetan independénsia ba nia nasaun.

Guterres, ne’ebé hala’o mós kna’ar nu’udar Primeiru-Ministru Portugál iha tinan 1995 to’o 2002, hateten katak ninia prezensa iha Timor Leste, nasaun ne’ebé agora ukun-an, hanesan onra ida ne’ebé boot liu iha ninia viajen polítika. "Ha'u asiste rasik korajen no determinasaun estraordináriu hosi povu timoroan ne'ebé la kole", nia hatete.

Agora, tinan 25 hafoin ukun-an, Timor Leste ho populasaun hamutuk ema millaun 1.3 resin nafatin hasoru dezafiu boot iha dezenvolvimentu. Nasaun ne’e koko atu diversifika ninia ekonomia, ne’ebé sei depende maka’as ba mina no gás, enkuantu kuda lideransa jerasaun foun hodi hasoru futuru ne’ebé nabilan liu.

Ho espíritu ne’ebé la nakdoko no determinasaun atu la’o ba oin, Timor Leste oras ne’e hamriik nu’udar símbolu katak grit no negosiasaun bele lori nasaun ba futuru ne’ebé pasífiku no soberanu liu.