Razaun Lubuk Ida Tanba Saida Maka Timor-Leste Sai Hanesan Opsaun Neebé Loos ba Investimentu

Category: Internasional | Posted date: Selasa, 20-Aug-2024 06:55 | Posted by: Ugu



HeloTimorLeste- Maski nu’udar nasaun ida ne’ebé joven liu iha Ázia, maibé Timor-Leste hatudu ona reziliénsia estraordináriu hodi buka dezenvolvimentu ekonómiku.

Hafoin rekupera hosi nia pasadu polítiku ne'ebé tumultuozu no konsekuénsia sira hosi pandemia Covid-19, nasaun ne'e agora koloka ona hanesan nasaun ida ne'ebé pasífiku no demokrátiku, ho liberdade imprensa ne'ebé di'ak liu iha mundu, no potensiál ba kreximentu ekonómiku ne'ebé signifikativu, pursentu 3,4 iha 2024 – konsidera hanesan ida ne'ebé lalais liu iha Ázia Leste.

Tanba saida maka Timor-Leste tenke sai opsaun di'ak liu ba investimentu?

1. Fatin Estratéjiku no Membru ASEAN

Lokalizasaun estratéjiku Timor-Leste nian entre Austrália no Sudeste Aziátiku halo ida-ne'e sai hanesan odamatan ida ba merkadu ne'ebé luan ho konsumidór millaun 600 resin.

Baca juga: Forma Kooperasaun entre Xina ho Timor Leste iha Kampu Militar Hafoin Vizita José Ramos-Horta

Adezaun tomak nasaun nian iha Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN) sei hasa'e liután ninia konetividade no asesu ba akordu komérsiu rejionál sira. Pozisaun estratéjiku ne’e halo Timor-Leste sai sentru lojístika no distribuisaun ne’ebé ideál.

2. Insentivu husi Governu

Aleinde ida-ne'e, governu Timor Leste mós fó insentivu oioin ba investidór sira hodi atrai investimentu estranjeiru, governu Timor-Leste oferese insentivu oioin,

Alíviu Fiskál ba Investidór sira

Investidor estranjeiru sira elejivel ba izensaun pursentu 100 iha impostu rendimentu no servisu, no izensaun pursentu 100 iha taxa alfándega no impostu vendas ba sasán no ekipamentu kapitál ne’ebé uza iha projetu ida.

Baca juga: Consequências de não Trocar o óleo do Eixo Automático da Motocicleta

Aleinde ne’e, impostu jerál iha Timor Leste mak baratu liu iha mundu, la impoin taxa valór akresentadu (VAT/VAT) no impoin de’it taxa ba vendas pursentu 2,5, kompara ho Indonézia ne’ebé oras ne’e daudaun taxa IVA hamutuk pursentu 11.

Governu Timor-Leste sei fornese mínimu vistu traballu garantidu lima ba funsionáriu sira ne’ebé elejivel iha papél diresaun ka tékniku tuir nesesidade projetu investimentu nian.

Tempu Aluga Rai

Arrendamentu rai ba tempu naruk tinan 50 to’o 100, no zona ekonómika espesiál sira.

3. Rikusoin Rekursu Naturál sira

Koluna vertebra ekonomia Timor-Leste nian maka nia indústria petróleu no gás, ne'ebé fó kontribuisaun signifikativu ba Produtu Internu Brutu (PIB) nasaun nian.

Ho rezerva sira ne'ebé seidauk aproveita no atividade esplorasaun sira ne'ebé la'o hela, setór enerjia oferese oportunidade investimentu ne'ebé promisór.

Baca juga: Awal Baru Hubungan Timor Leste dengan India, Opini Wartawan Taipei

Potensiál Turizmu nian

Nasaun ne'e nia furak naturál, illa ki'ik sira, patrimóniu kulturál, no istória halo nia sai destinu di'ak ba turizmu kulturál, turizmu natureza, no aventura.

Setór Agrikultura no Plantasaun

Timor-Leste iha rai ne’ebé bokur no potensiál boot ba dezenvolvimentu agrikultura. Investimentu iha teknolojia agríkola, irigasaun no prosesamentu produtu agríkola bele hasa’e produtividade no loke merkadu esportasaun, liuliu kafé ne’ebé koñesidu iha mundu tomak.

Peska

Ho tasi-ibun ne’ebé naruk, setór peska iha potensiál boot. Investimentu iha ró peska modernu, fasilidade prosesamentu ikan no akuakultura bele hasa’e produsaun no aumenta valór.

4. Rekursu Umanu

Populasaun joven no dinámiku nasaun nian maka sai hanesan atrasaun boot ida seluk. Ho idade médiu purvolta tinan 20, Timor-Leste iha forsa traballu ne’ebé buras no hakarak tebes atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Presiza Konsidera bainhira halo investimentu iha Timor Leste

Enkuantu oportunidade sira luan, investidór potensiál sira tenke hatene kona-ba dezafiu sira. Dezenvolvimentu infra-estrutura, liuliu iha área rurál, sai nafatin prioridade. Adisionalmente, estabilidade polítika, maski hadi'a daudaun, sai hanesan fatór ida atu monitoriza.

Konklusaun

Timor-Leste aprezenta proposta investimentu ida ne’ebé úniku. Ninia rekursu naturál sira ne'ebé barak, lokalizasaun estratéjiku, polítika sira governu nian ne'ebé apoia no forsa traballu ne'ebé aumenta halo nia sai destinu ida ne'ebé atrativu ba negósiu sira ne'ebé buka atu habelar iha Sudeste Aziátiku.

Hodi komprende nasaun nia forsa no dezafiu sira, investidór sira bele koloka sira-nia an hodi kapitaliza iha nasaun nia trajetória sa'e.