Timor Leste Kiak, Maibe Gasta US$12 Milloens Ba Papa Nia Vizita, Kestionavel

Category: Nasional | Posted date: Kamis, 8-Aug-2024 20:17 | Updated date: 2024-08-08 20:20:10 | Posted by: Ugu



Helotimorleste- Grupu direitus umanus sira kestiona hela Timor-Leste, nasaun aziátiku ida ne’ebé kiak, tanba aloka ona dolar amerikanu millaun 12 ba vizita Papa Francisco nian iha fulan oin, inklui dolar amerikanu millaun ida hodi harii altár ida ba misa papal.

Fonte sira Igreja nian hatete katak ema Katóliku 700,000 resin, liuliu hosi maioria Katóliku millaun 1,3 iha nasaun, hein atu tuir Misa 10 Setembru nian.

Kustu ba altár ne’e mai hosi osan millaun 12 dolar amerikanu ne’ebé Primeiru-Ministru Xanana Gusmão aloka iha fulan balun liubá hodi prepara ba vizita Amu-Papa nian iha loron 9-11 fulan-Setembru.

Baca juga: Oinsa Hanorin Labarik Sira Atu Independente No Evita Violensia Husi Ema Adultu

Altár ba misa ne’e harii hosi Kompañia Carya Timor, no kustu totál ba projetu ne’e hamutuk millaun $1, dehan Rui Lourenco da Costa, diretór Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál, ba kanál televizaun National TV News.

Konstrusaun altár nian, ne'ebé tuir informasaun dezeña hosi enjeñeiru Vatikanu nian, kompletu ona pursentu 90. Altár ne’e sei sai nu’udar pontu fokál ba misa sira ne’ebé partisipa hosi ema katóliku rihun ba rihun hosi Timor-Leste no hosi nasaun oioin iha Ázia.

Baca juga: Waria di Perjamuan Terakhir, Vatikan: Pembukaan Olimpiade Paris 2024 Menghina Orang Kristen

Alokasaun fundu ba vizita Amu-Papa nian hamosu krítika balun.

Alokasaun orsamentu anuál atu hasa’e produsaun ai-han iha rai laran ki’ik tebes; de’it besik millaun $4.7, dehan Mariano Fereira, peskizadór iha Lao Hamutuk ka Institutu Timor-Leste ba Monitorizasaun no Análize Dezenvolvimentu, organizasaun naun-governamentál ida.

Mariano dehan finansiamentu ne’e kuaze bele fó benefísiu laiha atu hasa’e sustentabilidade produsaun ai-han no dezenvolvimentu agríkola.

Organizasaun la'ós-governamentál sira ne'ebé serbisu iha sosiedade hatete katak governu neglijénsia ona ema kiak sira iha nasaun, ho pursentu 42 resin moris iha kiak nia laran lahó hahán natoon.

Mariano hatete katak nia ajénsia, ne'ebé defende governu ida ne'ebé pro-kiak, hato'o ona dokumentu oioin ba governu no parlamentu hodi husu atu hamenus gastu governu nian ba serimónia sira no fó prioridade ba asuntu sira ne'ebé afeta sosiedade.

Timor-Leste hasoru dezafiu maka’as kona-ba seguransa ai-han, tuir Organizasaun Nasoens Unidas ba Ai-han no Agrikultura (FAO).

Inflasaun aas no mudansa tempu nian hamenus ona produsaun sereál, dudu ema 364,000 - 27% hosi populasaun - ba inseguransa ai-han aguda hosi fulan-Maiu to'o fulan-Setembru 2024.

Espulsaun ba rezidente sira

Misa papal ne’e tuir planu sei hala’o iha Tasi-Tolu, área nakloke ida iha tasi-ibun besik kilómetru ualu hosi kapitál Díli. Governu aloka ona rai ektare 23, no presiza duni sai família 185 ne’ebé hela iha ne’ebá.

Grupu direitus umanus sira akuza governu la oferese alternativa ruma ba família kiak sira.

Sira sei iha ne'ebá hodi hein kompensasaun. Sira nia data despeju nian muda beibeik. Família sira nia moris agora daudaun ladún serteza, sira lahatene atu ba ne'ebé, hatete hosi Pedrito Vieira, koordenadór hosi Rede ba Rai, koligasaun hosi ONG sira ne'ebé halo advokasia ba direitu ba rai.

Baca juga: Terorista Kaer Iha Batu, Papa Francisco Nian Vizita Ba Jakarta Hetan Ameasa Karik?

Nia dehan labarik sira iha familia sira ne’e hanesan grupu preokupadu. Sira tenke muda ba eskola foun maibé seidauk hatene nafatin eskola ne’ebé mak sira sei tama.

Ami hakarak hateten ba governu atu konsidera ami hanesan sidadaun nasaun ida ne’e nian. Sira presiza hakbesik ita no ko'alia ho ita. Despeju derepente ne’e sei halo de’it ita laiha serteza kona-ba oinsá atu planeia ita-nia moris, dehan Sabino Pereira, porta-vós komunidade nian iha Tasi Tolu.

Katóliku barak liu kontente ho papa nia vizita.

Leonia da Costa, rezidente defisiente ida hosi Dare iha kapitál, Díli, hatete katak nia haksolok tebes ho papa nia vizita maibé deside ona atu hela iha uma no haree Misa iha televizaun tanba distánsia no númeru ema ne'ebé hein atu tuir.

Ita-boot haree, ha'u nia kondisaun no fatin ne'ebé halo Misa mós dook. Ha'u bele sai, maibé ha'u sei hamriik dook nafatin. Karik ha’u la bele rona misa ho di’ak, no mós, ha’u bele la bele haree amu-papa nia oin. Nune’e, ha’u deside atu hela de’it iha uma no tuir Misa iha televizaun, nia dehan.

Governu promete ona hahán no bee ba vizitante sira. Maibé, tanba dezafiu lojístiku, grupu balu, hanesan labarik, ferik-katuas, ema ho defisiénsia, no sira ne’ebé labele la’o ho distánsia ne’ebé dook, hetan ona akonsellamentu atu labele tuir.

Komité Organizadora Nasionál ne’ebé lidera husi Tomas Cabral, Ministru Administrasaun Estatál, hateten ba mídia lokál katak preparasaun hotu ba vizita ne’e la’o tuir planu. Esforsu koordenasaun nian envolve komunikasaun besik ho reprezentante papal sira iha Dili, Igreja Katólika, no komisaun organizadora sidade nian.

Besik US$40,000 aloka ona ba komisaun organizadora sidade nian atu aranja fasilidade ba sira ne’ebé tuir Misa.

Katóliku sira hosi munisípiu oioin hein atu to’o iha Dili iha loron 8 no 9 fulan-setembru, no enkoraja sira ne’ebé iha Dili atu la’o ain ba Tasi-Tolu hodi evita engarrafamentu. Vizitante sira hein atu iha fatin laran oras rua antes Misa hahú iha tuku 4 lokraik iha loron 10 fulan-Setembru.

Igreja Katólika nia Papel

Amu-Papa nia vizita ne’e marka aniversáriu libertasaun Timor Leste ba dala 25, iha ne’ebé Igreja Katólika hala’o papél importante hodi luta ba direitus umanus no demokrasia ba povu.

Amu-Papa Francisco nu’udar Amu-Papa daruak ne’ebé vizita Timor-Leste hafoin João Paulo II, ne’ebé vizita iha tinan 1989.***

fonte Uniaun Notísia Katólika Aziátika