Helo Timor Leste

Istória Timor Leste: Husi Kolonizasaun ba Independénsia

Ugu - Nasional
Rabu, 10 Jan 2024 09:37
    Bagikan  
Timor Leste
Istimewa

Timor Leste - Sejarah Timor Leste

HELOINDONESIA.COM -

Timor Leste mak nasaun ilha ne'ebé iha parte loron Timor nian. Nasaun ne'e antes kolonizadu husi Portugal ba tinan barak, depois aneksa husi Indonézia iha tinan 1976, no ikus mai hetan independénsia iha tinan 2002. Tuir mai mak rezumu badak kona-ba istória Timor Leste nian:

Istória Timor Leste nian bele divide ba periodu sei boot, hanesan:

Periodu Primeiru, Molok Kolonizasaun

Istória Timor Leste nian hahu ho sira-nia mai husi Australoid no Melanésia iha sékulu 20 KAK. Iha sékulu 15, Portugés sira hahu komersia ho ilha Timor no iha metade sékulu ne'ebé mós, sira hahu koloniza.

- 1520: Portugés sira hahu komersia ho ilha Timor.

Periodu Daruak, Kolonizasaun Portugal

Kolonizasaun Portugal iha Timor Leste la'o ba liu tinan 400. Durante tempu kolonizasaun ne'e, Portugal aplika sistema governu kolonial ne'ebé autoritáriu no represivu. Ne'e hamosu rezisténsia husi povu Timor Leste nian.

- 1570: Portugés sira koloniza Timor Leste.

Estabelese Fronteira entre Lorosae no Loromonu

- 1859: Tratadu Lisboa estabelese fronteira entre Timor Lorosae (Portugés) no Timor Loromonu (Olandés).

Baca juga: Bulan September - Desember ini, Saatnya Turun ke Laut Menyaksikan Migrasi Paus Biru di Laut Atauro

Periodu Terseiru, Kolonizasaun Japaun

Invasaun Japaun ba Timor Leste hahu iha loron 19 Fevereiru 1942. Forsa Japaun tula iha Dili, kapitál Timor Portugés, no lalais domina ilha tomak. Governu Portugés rende laiha rezisténsia.

Japaun hahu halo asaun represivu barak hasoru ema Timor Leste nian. Sira rai rai rai no riku ema nian, obriga sira atu servisu hamutuk, no hukum mate, violasaun, no tortura.

Baca juga: Alasan Kopi Timor Leste Tetap Paling Enak di Dunia, Meskipun Bijinya Dicuri Negara Lain

Luta povu Timor Leste nian hasoru kolonizasaun Japaun hahu iha tinan 1943. Luta gerila Timor Leste nian, ne'ebé koñesidu ho naran Falintil, halo rezisténsia hasoru forsa Japaun.

- 1942-1945: Japaun domina Timor Lorosae durante Segunda Guerra Mundial.

Periodu Kuartu, Kolonizasaun Portugal ba Dala Rua

Hafoin Japaun sai husi Timor Leste iha tinan 1945, Portugal fila fali asume poder iha teritóriu ne'e. Maibé, Portugal la fo independénsia ba Timor Leste, entaun akontese tensaun iha teritóriu ne'e.

- Iha tinan 1974, akontese Revolusaun iha Portugal

Revolusaun Kravata iha Portugal ne'ebé halo rezime Estado Novo taka. Revolusaun ne'e mós halo mudansa polítika iha Timor Leste

- 1974: Portugal hetan revolusaun no anunsia dekolonizasaun Timor Lorosae.

- 1975: FRETILIN (Frente Revolusionáriu ba Independénsia Timor Leste) deklara independénsia Timor Lorosae iha loron 28 Novembru.

Periodu Liman, Kolonizasaun Indonézia

Iha loron 7 Dezembru 1975, Indonézia invadi Timor Leste no halo nudar provínsia ba-27. Invasaun ne'e halo konflitu moras entre forsa Indonézia no Fretilin.

Konflitu ne'e la'o ba liu tinan 20 no halo mate liu 200.000 ema Timor Leste nian.

Baca juga: Henry Kissinger, Mantan Menlu AS, Iha Papel Importante Iha Invasaun Timor-Leste Husi Soeharto

- 1976: Indonézia deklara Timor Lorosae nudar provínsia ba-27 ho naran Timor Timur.

- 1991: Masakre Santa Cruz akontese iha Dili, halo mate ratusan ema pro-independénsia.
- 1996: Bispu Carlos Filipe Ximenes Belo no José Ramos-Horta hetan Prémiu Nobel Dame ba esforsu dame iha Timor Lorosae.

- 1999: Referéndu independénsia Timor Lorosae halo iha loron 30 Agostu, ho rezultadu 78,5% povu hili merdeka. Milísia pro-Indonézia halo violénsia no kremasaun iha Timor Lorosae. Forsa ONU (UNTAET) asume administrasaun Timor Lorosae iha loron 25 Outubru.

Periodu Neen, Independénsia Timor Leste

Iha loron 20 Mai 2002, Timor Leste ofisialmente merdeka husi Indonézia. Timor Leste sai nasaun ki'ik liu iha Ázia Sudeste no nasaun foun liu iha mundu.

- 2002: Timor Leste ofisialmente merdeka iha loron 20 Mai, ho Xanana Gusmão nudar prezidente dahuluk, no Mari Alkatiri nudar primeiru-ministru

- Timor Leste sai membru ONU iha loron 27 Setembru.


(1) Sejarah Timor Leste - Kompas.com. https://www.kompas.com/stori/read/2021/06/24/170000279/sejarah-timor-leste.
(2) Timor Leste - Wikipedia bahasa Indonesia, ensiklopedia bebas. https://id.wikipedia.org/wiki/Timor_Leste.
(3) Profil Negara Timor Leste, Ibu Kota, Bahasa, dan Kepala Negara - Tirto.ID. https://tirto.id/profil-negara-timor-leste-ibu-kota-bahasa-dan-kepala-negara-gwDp.
(4) Sejarah Timor Leste - Wikipedia Bahasa Melayu, ensiklopedia bebas. https://ms.wikipedia.org/wiki/Sejarah_Timor_Leste.
(5) Sejarah Timor Leste - Wikipedia bahasa Indonesia, ensiklopedia bebas. https://id.wikipedia.org/wiki/Sejarah_Timor_Leste.***